Yoga Filozofija



Yoga dolazi iz Vede. Veda znači znanje o cjelokupnom životu. Veda je potpuna znanost o svim zakonima prirode koji organiziraju život i proces evolucije u cijelom univerzumu. Veda je samoodnosna čista svijest. Vedska znanost nam omogućava ostvarenje stanja potpune integracije života. Yoga je jedan od 40 vidova vedske znanosti koji pripada području Upanga (šest sustava indijske filozofije ili šest daršana: Nyāyā, Vaišešika, Sankhya, Yoga, Karma mimānsa i Vedānta). Yoga je četvrti daršan (uvid, sistem spoznaje realnosti). Svrha yoge je da pruži izravno iskustvo, izravno znanje o životu. Yoga služi da bi svo znanje koje je izneseno u cjelokupnoj vedskoj književnosti postalo živuća stvarnost.

U Indiji postoje ljudi koji prenose i čuvaju vede, s generacije na generaciju. Zovu se paniti i dolaze iz porodice bramana i imaju zadaću da izravno prenose vedske tekstove s oca na sina. Yogiji ne moraju imati taj vid znanja (učenost u svim vidovima vedske znanosti ), ali  praktičnim metodama Yoge mogu postići viša stanja svijesti koja su cilj o kojem nam Vede govore.

Iako su Vede očuvane u Indiji, stvarno sjedište Veda nije ni u jednom prostorno-vremenskom sustavu, nego u svijesti. Veda znači znanje, a znanje je strukturirano u svijesti. Potpuno znanje (Veda) sadržano je u stanju punog mentalnog potencijala, čistoj apsolutnoj svijesti, Sebstvu, jedinstvenom polju naravnog zakona. Ova čista samoodnosna svijest može se opisati kao tiha, nepojavna, transcendentalna stvarnost. Ipak sve moguće pojavnosti i svi zakoni koji oblikuju čitav svemir prebivaju unutar tog polja. Ovo je izraženo u Vedi sljedećim stihom:

rićo akšare parame vyoman

yasmin deva adhi višve nišeduh

yastan na veda kim rića karišyati

ya it tad vidus ta ime samasate

                    ( g veda, 1.164.39)

 

Stihovi Veda postoje u kšari od A (urušavanju punine - samoodnosnom dinamizmu čiste svijesti) u transcendentalnom polju, u kojem prebivaju svi impulsi stvaralačke inteligencije, zakoni Prirode, odgovorni za čitav pojavni svemir. Onaj čija svijest nije otvorena tom polju, što mogu stihovi postići za njega? Oni koji znaju tu razinu stvarnosti utvrđeni su u jednakosti, u cjelini života.

Veda je zajednička svim ljudima na svijetu i životu u cijelom univerzumu, ona je u osnovi funkcioniranja  našeg duha i tijela i cijele okoline. Yoga je također univerzalne naravi jer označava stanje jedinstva, integracije života, bez obzira u kojem se polju razlika  život očitovao.

Najveći autoritet yoge je Mahāi Patañđali. U Yoga sutrama Mahāija Patañđalija potpuno je izražena i objašnjena znanost o yogi. Patañđali je iznio filozofiju o načelima  integracije života. Patañđali nije zagovarao nijedan sistem yoge koji su kasnije razvili drugi šiji (vidioci). Patañđalijeva Aštanga yoga (osam udova yoge) nije praktičan priručnik yoge u kojem su opisane razne vježbe za postignuće yoge. Patañđali je objasnio načela i postupak napredovanja prema ostvarenju stanja yoge, jedinstva života. Sama riječ yoga znači jedinstvo i dolazi iz korjena riječi yuj, što znači ujarmiti, upregnuti nešto. Ono što yoga spreže su suprotnosti života, suprotne vrijednosti. Najočitija suprotnost su apsolutno i relativno, aktivnost i tišina. Kao što su u stara vremena stavljali jaram na volove da bi zajedno orali, tako i yoga predstavlja jaram kojim se postiže življenje jedinstva suprotnosti. Yoga povezuje, (stavlja skupa) integrira život. U drugoj sutri Mahāija Patañđalija yoga je definirana kao:

yogaš - ćitta - vtti - nirodhah.

Yoga je transcendiranje (obustavljanje - nirodha) djelovanja (vtti) duha (ćitta).

Yoga je umirenje svih aktivnosti u našoj svijesti. Naša svijest koja je u budnom stanju djelatna, otvorena je raznim područjima iskustva. Ta iskustva su modifikacije naše svijesti i takva djelatnost drži svijest u granicama i izolaciji. Yoga dovodi svijesti u stanje potpunog jedinstva. A to se postiže tako da se svi impulsi i fluktuacije u svijesti umire. Tehnika transcendentalne meditacije je postupak kojim se ovo može iskusiti.  Tijekom vježbe tehnike TM-e prirodno i nenaporno doživljavamo umirenje i konačno obustavljanje svih mentalnih aktivnosti. Tada svjesni duh postiže svoje potpuno samoodnosno, ujedinjeno stanje, yogu. Riječnikom Maharishijeve vedske znanosti, transcendentalna svijest ima tri vrijednosti: subjekt - ši, proces opažanja - devata i objekt opažanja – chandas. Te tri raznolike vrijednosti se stapaju, i konačno ujedinjuju u iskustvu transcendentalne, čiste svijesti kada se doživljava Samhitu ili integrirana cjelina svjesnosti. U Samhiti su te tri vrijednosti potpuno identične, potpuno stopljene. Svijest doživljava samu sebe u potpunoj čistoći i to je stanje transcendeutalne svijesti - stanje yoge, stanje Sebstva, Bitak, osnova postojanja. Yoga sutra stih br. 3 opisuje to stanje:

 

Tada draštuh svarupe avasthānam.

Tada je promatrač utvrđen u svojoj bitnoj prirodi (svarupe - oblik Sebstva).

Daljnji stih Yoga sutre  govori o tome da se u tom stanju potpunog jedinstva otkriva jedno novo područje aktivnosti, a to je područje samoodnosne aktivnosti unutar transcendentalnog polja svijesti, unutar Samhite.

 Yoga sutra stih 4.

Vtti sarupyam itah-atra

 Tendencije (promatrača - neočitovane frekvencije stvorene u dinamizmu samoodnosne prirode svijesti ili inteligencije) pojavljuju se tamo (dinamizam samoodnosnog stanja) gdje i ostaju (unutar samoodnosnog stanja).

Ovaj stih govori da stanje yoge, čiste svijesti, jedinstva, nije uznemireno, a raznolikost se pojavljuje kao izraz jedinstva. Unutar strukture tihog jedinstva nalazimo dinamizam raznolikosti.

 

“ Yogah ćitta vritti nirodhah je vječno stanje u prirodi Samhite. Tamo su sveukupnosti svih vrittija (vrtnje, fluktuacije, impulsi svijesti) utišane. Samhitā stanje je samodostatni, samoodnosni izvor vti, koji sadržava strukturirajući dinamizam svoje vlastite cjelovite prirode. Ti dinamizmi su izvor širenja yoge iz stanja jedinstva u raznolikost, yoge u yogu”. - Maharishi Mahesh Yogi

 

Kada postignemo stanje transcendentalne, čiste svijesti (stanje yoge - jedinstva), kada je svijest ostala sama u sebi, u prvi se trenutak čini  da je to stanje potpune tišine, jedinstva, da je tu kraj. Međutim, kada čista svijest ostane budna u sebi samoj duže vrijeme, onda unutar sebe počinje doživljavati samu sebe. Doživljavajući sebe u stanju potpune čistoće, počinje sebe doživljavati kao subjekt, proces opažanja i objekt. Odnos između tako konceptualno stvorene tri vrijednosti i jedinstva, integrirane cjeline svijesti, generira samoodnosni dinamizam čiste svijesti, apsoluta koji stvara cijeli svijet razlika koji se kasnije očituje kao univerzum.

 

Daljnja praksa yoge počinje sažimati sve razlike stvorene u stanju jedinstva, čiste svijesti i počinje se prepoznavati tišina u svoj aktivnosti samoodnosnog dinamizma čiste svijesti. Rezultat toga je razvoj potpunog stanja svijesti jedinstva, stanja yoge, gdje je apsolutno sve ujarmljeno, ujedinjeno. Sve su razlike (čak one stvorene samoodnosnim dinamizmom čiste svijesti) ujedinjene i tada se živi krajnje stanje yoge ili usavršeno stanje yoge: Brahma ćetana - svijest jedinstva. Turiyātita ćetana-kozmička svijest, peto stanje svijesti je stanje yoge gdje su integrirani tišina Turiya ćetane-transcedentalne svijesti s aktivnosti Jagrat ćetane - budnog stanja svijesti, Svapna ćetana- spavanja, sanjanja i Sušupti ćetana -dubokog sna stanja svijesti. Stanje Bhagavat ćetane - pročišćene kozmičke svijesti, šesto  stanje svijesti ili božanska svijest u kojoj je osoba  sposobna direktno opažati najfiniju razinu relativnog postojanja kao izraz dinamizma oživljenog apsoluta, stanje je yoge. Pravo stanje yoge, potpuno usavršeno, kompletno stanje yoge je Brahmi ćetana- stanje svijesti jedinstva, sedmo stanje svijesti, u kojem se prepoznaje jedinstvo u svim razlikama. Življenje svijesti jedinstva prirodna  je posljedica prepoznavanja tišine ili jedinstva unutar strukture samoodnosne aktivnosti čiste svijesti, apsoluta. Ostvarenjem svijesti jedinstva postajemo jednostavna, prirodna, normalna ljudska bića, stvorena na sliku i priliku Božju. Yogi je onaj tko je ostvario to najviše stanje svijesti, stanje jedinstva, yoge.

U drugom poglavlju Yoga sutri govori se o samoj vježbi. Mahāi Patañđali je  podijelio život u osam područja i objasnio kako je moguće ostvariti yogu vježbama koje se odnose na svako od tih područja.

Pobliže razmatranje yoge Mahāija Patañđalija razotkriva da dostizanje stanja yoge pripada meditaciji (dhyān) i svim ostalim od osam udova (područja) yoge. Svaki od osam udova yoge (yama, niyama, asana, prānayama, pratyahara, dhārana,  dhyāna, samādhi) sadrži načela koja ostvaruju stanje yoge u području života na  koje se taj ud odnosi .

Stotinama su se godina udovi yoge krivo objašnjavali kao koraci u razvoju stanja yoge. Udovi i koraci nisu isto. Udovi se razvijaju istovremeno, jer ruke, noge, trup, nos itd. svi se istovremeno razvijaju, a koraci imaju svoj slijed jedan za drugim. To je velika razlika. Patañđali je objelodanio osam oblika stanja yoge, jedinstva, integracije. Ako se to interpretira kao osam koraka, te da je Samādhi osmi korak, to je velika zabuna. Ako bi to bilo tako, tada nikada ne bi mogli doseći Samādhi. Osmi korak ne bi nikada uspjeli ostvariti jer već prvo načelo Satye (u Yami) zahtjeva postignuće onoga što se nikada ne mijenja. Satya je istina, a istina je ono što se nikada ne mijenja. Jedino se Bitak nikada ne mijenja, a Bitak je Samādhi. Patañđali je Samādhi postavio kao osmi ud yoge, ali se on istovremeno nalazi i na prvom kao načelo satye. To znači da se Bitak nalazi na početku i kraju yoge. Bitak je sveprožimajući i također i istina koji se rasprostiru od početka do kraja yoge. Praksa yoge započinje s otvaranjem istine našoj svjesnosti. Kada se istina trajno utvrdi u našoj svjesnosti, stanje je yoge utvrđeno. To je početak i kraj yoge. Svaki je ud oblikovan tako da stvori stanje yoge u području života na koji se odnosi. Stalnom, istovremenom praksom svih udova yoge, stanje yoge se istovremeno razvija i raste u svih osam područja života, sve dok ne postane potpuno trajno. Meditacija to prirodno ostvaruje jer se od samog početka vježbe našoj svjesnosti otvara neograničenost transcendentalne svijesti, istina, Bitak, stanje yoge. Kada se vježbom udova yoge uklone nečistoće, svjetlo znanja se proširuje do spoznaje razlikovanja puruše i guša, znanja o istinskoj prirodi Sebstva.

Čak i samādhi (stanje yoge u vidu transcendentalne svijesti) služi kao sredstvo za dostizanje krajnjeg stanja yoge, kozmičke svijesti i svijesti jedinstva. U stanju kozmičke svijesti, transcendentalna svijest postaje potpuno utvrđena u prirodi duha,  što znači da je kšanik (trenutni) samādhi postao nitya (trajni) samādhi. U tom je smislu Mahāi Patañđali postavio samādhi zajedno uz ostalih sedam udova  yoge.

 

Patañđali, u svom izlaganju yoge, dijeli život na osam područja kako bi temeljito i potpuno izložio predmet yoge:

Prvo područje - yama je ono koje se odnosi na vanjsko polje života: sva okolina, sve ono što nas okružuje. Yama pokriva cijelo polje života koje je pod utjecajem naših misli, govora i djela. Stanje yoge ili savršenog sklada, učvršćuje se u tom polju kada pet značajki yame prirodno podržavaju ljudski život.

Drugo područje - niyama je samoodnosno i predstavlja odnos prakrikanta prema sebi samom, prema svojem tijelu, prema svim vidovima vlastitog bića. Drugo područje se bavi fizičkom strukturom tijela i živčanim sustavom. Stanje yoge ili savršenog sklada je učvršćeno u tom polju kada život čovjeka prirodno podržava pet pravila života (niyama).

Prva dva područja predstavljaju deset zapovijedi yoge.

Treće područje - asana je područje raznih dijelova tijela, područje položaja tijela (asane). Stanje yoge je učvršćeno u dijelovima tijela kada svi dijelovi savršeno funkcioniraju i međusobno su dobro koordinirani. U tom stanju, tijelo može ostati u postojanom položaju duže vrijeme.

Četvrto područje -prānayama je područje pojedinačnog daha, područje vježbi disanja (prānayama). U stanju yoge djelatnost se daha automatski smiruje.

Peto područje - pratyāhara je područje života koje leži između osjetila i njihovih objekata. Stanje yoge u tom području označava potpunu samodostatnost osjetila tako da se ona više ne projiciraju na van prema svojim objektima. Yoga ovdje znači povlačenje iz polja objekata osjetila. Pratyāhara se uglavnom bavi time kako omogućiti osjetilima da se okrenu od objekata opažanja i pređu na razinu duha, da funkcioniraju unutar same svijesti.

Prvih pet udova je pet vanjskih područja života i nazivaju se bahirānga yoga (vanjski udovi yoge).

Ostala tri (dhārana, dhyān i samādhi) nazivaju se antarānga yoga (unutarnji udovi yoge) jer se odnose na unutarnje područje života.

U trećem poglavlju Yoga sutri Mahāi Patañđali razmatra njihovu primjenu. To se treće poglavlje isključivo bavi dhāranom, dhyānom i samādhijem u vidu tehnike samyame pomoću koje se ostvaruje savršenstvo života na svim razinama njegovog izražavanja.

Šesto područje - dhārana je područje života koje se nalazi između osjetila i duha. Stanje yoge je ono područje koje označava povlačenje duha iz dosega osjetila. Yoga je utvrđena u tom području kada je duh postojan i više nije povezan s osjetilima.

Sedmo područje života - dhyāna je područje koje leži između duha i Bitka. Stanje yoge u tom području označava profinjenje  mentalnih impulsa (dhyāna) sve dok se ne transcendira najfinija mentalna djelatnost i duh stekne stanje čiste svijesti, apsolutnog postojanja ili vječnog bitka.

Osmo područje života je područje apsolutnog Bitka, stanje transcendentalne svijesti (samādhi). U samādhiju se Sebstvo doživljava kao transcendentalno.

Samādhi sadrži preostalih sedam udova unutar sebe i na najizravniji način omogućava razvoj svih ostalih udova.

Tečajevi o Yoga filozofiji:

  • Yoga sutre Maharišia Patanjalia
  • Bhagavad gita
  • Sankhya
  • Viđnanabhairava (Šiva sutre)
  • Hatha Yoga Pradipika
  • Yoga Yađnavalkya